Serbian HOWTO
  Zoltan Csala,   zolika@sezampro.PRVO-SKLONI-OVO.yu
  v1.0, November 1998

  Cilj ovog dokumenta je da opise kako da podesite Linux i razne
  aplikacije za Linux prema standardima srpskog jezika. Tu spadaju: ras­
  pored slova na tastaturi, fontovi, velicina papira i drugo. Nadamo se
  da ce ovaj dokument koristiti i drugi korisnici Linuksa kojima je
  blizak srpski jezik.
  ______________________________________________________________________

  Table of Contents


  1. Uvod

  2. Prikazivanje nasih slova na ekranu

     2.1 Skup znakova "ISO-8859-2"
     2.2 Konzolni rezim rada
     2.3 X-Windows graficko okruzenje

  3. Podesavanje tastature

     3.1 Konzolni rezim rada
     3.2 X-Windows graficko okruzenje

  4. Prilagodjavanje nekih aplikacija nasim slovima

     4.1 Shell-ovi
     4.2 Ostali programi

  5. Razna podesavanja

     5.1 Vremenska zona
     5.2 Format papira A4
     5.3 Format tekstualnih datoteka za druge operativne sisteme

  6. Podesavanje stampanja

     6.1 Stampaci koji podrzavaju ISO-8859-2 kodnu stranicu
     6.2 Stampaci koji podrzavaju neki drugi 8-bitni kodni raspored
     6.3 PostScript stampaci

  7. Podrska za lokalna podesavanja u libc 5.4.x i navise

  8. Korisni saveti za programiranje sa X11

  9. Vazne reference i FTP sajtovi

     9.1 Ostale reference od znacaja
     9.2 Linux u Jugoslaviji
     9.3 FTP sajtovi
     9.4 USENET diskusione liste

  10. Epilog

     10.1 Posveta
     10.2 Logicno pitanje... i logican odgovor
     10.3 Zahvalnice
     10.4 Izjava o odricanju od odgovornosti
     10.5 Autorska prava
     10.6 A note to English readers



  ______________________________________________________________________

  1.  Uvod

  Gotovo svi korisnici bilo kog operativnog sistema van granica
  Sjedinjenih Americkih Drzava imaju dva problema. Prvi je u nacinu
  saopstavanja kompjuteru da imate tastaturu koja sadrzi i druge znake
  osim americkih. Drugi problem je - kako podesiti kompjuter da prikaze
  specijalne znake iz abecede (ili azbuke) jezika kojim govorite. Da
  stvari budu jos gore, neke aplikacije ce vas smatrati izuzetkom ako
  niste Amerikanac i zahtevace specijalne opcije ili podesavanja
  "environment" promenljivih.

  Pod Linuxom mozete da promenite nacin na koji vas kompjuter
  interpretira ono sto otkucate na tastaturi. To radite komandom
  loadkeys i xmodmap. Komanda loadkeys ce modifikovati tastaturu u
  konzolnom nacinu rada, dok ce xmodmap uraditi sve sto je potrebno kada
  se nalazite u X11 grafickom okruzenju.

  Da biste prikazali nasa slova treba da saopstite aplikacijama da
  koristite ISO-8859-2 (takodje poznat i kao Latin-2) skup znakova. Ovo
  nije uvek potrebno, ali nekoliko kljucnih aplikacija zahteva posebnu
  paznju.

  Ovaj HOWTO je pisan sa ciljem da korisnicima koji razumeju srpski
  jezik objasni kako da izvedu potrebna podesavanja. Ako budete imali
  problema i posle citanja ovog dokumenta, mozete da procitate German
  HOWTO, Linux Keyboard and Console HOWTO ili ISO 8859-1 National
  Character Set HOWTO. Mnogi saveti u ovom tekstu preuzeti su od tamo.
  Takodje pogledajte odeljak ``Vazne reference i FTP sajtovi'' za
  linkove ka tim dokumentima. Mozete poslati i email na moju elektronsku
  adresu, a ja cu pokusati da vam odgovorim kad mi vreme dozvoli.

  Najveci problem je da su poruke o greskama, meniji i dokumentacija
  gotovo svih aplikacija na engleskom jeziku. Postoji GNU projekt kome
  je cilj pokusaj resavanja ovog problema. Da biste videli o cemu se
  radi, preuzmite datoteku ABOUT-NLS ili paket gettext-0.10.tar.gz (ili
  bilo koju noviju verziju) sa vama najblizeg FTP sajta koji ima kopiju
  prep.ai.mit.edu. Dokumentacija u paketu gettext opisuje kako da
  koristite prevode u vasim programima.


  2.  Prikazivanje nasih slova na ekranu

  2.1.  Skup znakova "ISO-8859-2"

  ISO-8859-2 ili "Latin-2" je clan porodice osmobitnih kodnih rasporeda
  ISO 8859.  Taj skup kodnih rasporeda pokriva alfabete kojima se pise u
  Evropi, Severnoj i Juznoj Americi, Africi i nekim zemljama Azije. Skup
  kodnih rasporeda je napravilo evropsko udruzenje proizodjaca racunara
  (European Computer Manufacturer's Association, ECMA), a potvrdio ga je
  kao medjunarodni standard organizacija za standardizaciju ISO sa
  sedistem u Zenevi.

  Kodni raspored "Latin 2" koristi sve potrebne znake koji se koriste za
  pisanje na albanskom, ceskom, engleskom, finskom, hrvatskom, irskom,
  madjarskom, nemackom, poljskom, rumunskom, slovackom, slovenackom,
  srpskom (latinica) i luzickosrpskom jeziku.

  Neki proizvodjaci racunara ili operativnih sistema, kao sto su IBM,
  Apple i Microsoft, upotrebljavaju svoje kodne rasporede za slova u
  gorepomenutim jezicima. Ti kodni rasporedi su po pravilu nepodudarni
  kako medjusobno, tako i sa ISO standardom.



  2.2.  Konzolni rezim rada

  Skup znakova za konzolni rezim rada mozete naci u paketu kbd koji je
  napisao Andrijes Bouver [Andries Bouwer] sa univerziteta u Ajndhovenu
  [Eindhoven], Holandija. U Slackware distribuciji pomenuti paket naci
  cete kao deo veceg paketa keytbls. Mozete ga instalirati (ako vec to
  niste ucinili) kao i ostale pakete, naredbom pkgtool ili installpkg.
  Kada je rec o distribuciji RedHat, na raspolaganju vam je RPM paket
  kbd-x.xx-x. Instalira se na poznati nacin, komandom rpm -Uvv kbd-x.xx-
  x (opciju vv navodite ako zelite da vidite sta se desava, sto bih vam
  toplo preporucio).

  Po instalaciji paketa, potreban skup znakova za prikaz nasih slova
  dobijate komandom setfont na sledeci nacin:



       setfont lat2-16



  Vise o paketu kbd naci cete u poglavlju 3, ``Podesavanje tastature''.

  2.3.  X-Windows graficko okruzenje

  Najkraci postupak za dobijanje nasih slova na ekranu pod X-Windowsima
  bio bi:


  1. Preuzmite fontove sa slovenackog FTP sajta


        <ftp://ftp.arnes.si/software/unix/Latin-2-fonts/>


  2. Prijavite se na sistem kao root.



  3. Kreirajte odgovarajuce poddirektorijume u direktorijumu

     /usr/X11R6/lib/X11/fonts. Na primer:

       /usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/100dpi
       /usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/75dpi



  Raspakujte fontove ( tar -xvf ...) u odgovarajuce poddirektorijume.



  4. X server zahteva fontove u odgovarajucem, prevedenom formatu.
     Pribavljene fontove prevedite komandom bdftopcf, koja je deo paketa
     XFree86-X.X.X-XX (RedHat):



  for FILE in *.bdf
  do
      bdftopcf $FILE -o `basename $FILE .bdf`.pcf
  done



  5. Kompresujte tako dobijene fontove komandom gzip:

       gzip *.pcf


  6. U svakom poddirektorijumu X server ocekuje datoteku fonts.dir koja
     preslikava imena datoteka sa fontovima u kanonicka imena fontova (X
     Logical Font Description, XLFD). Datoteku kreirajte sa

       mkfontdir



  koju morate ponoviti u svakom poddirektorijumu direktorijuma
  ISO-8859-2.



  7. Ostaje vam jos samo da X server "date do znanja" da ste instalirali
     nove fontove. To cinite nizom komandi xset:


       xset +fp /usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/75dpi/
       xset +fp /usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/100dpi/
       xset fp rehash



  Ako je sve islo kao sto treba, naredba

       xlsfonts -fn "*-iso8859-2"



  mora prikazati nazive novih fontova.



  8. Komanda xset vazi samo dok ne izadjete iz X Windows-a. Da biste
     promene u putu za pretrazivanje fontova ucinili trajnim, morate da
     promenite konfiguracionu datoteku XFree86 servera. Ona se nalazi u


       /usr/X11/lib/X11/Xconfig  (Slackware) ili
       /etc/X11/XF86Config  (RedHat)



  Potrazite u njoj redove koji pocinju sa FontPath i dodajte:



  FontPath "/usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/75dpi"
  FontPath "/usr/X11R6/lib/X11/fonts/ISO-8859-2/100dpi"



  Navodnici oko puta do direktorijuma se moraju otkucati.

  To bi bilo sve. Od sada X-Windows ima "infrastrukturu" za prikazivanje
  nasih slova.

  3.  Podesavanje tastature


  3.1.  Konzolni rezim rada

  skup znakova za konzolni rezim rada i tabele za preslikavanje
  tastature mozete naci u paketu kbd Andriesa Brouwera sa univerziteta u
  Ajndhovenu, Holandija. Autor paketa je takodje napisao i Keyboard
  HOWTO (u pripremi na srpskom jeziku), gde mozete dobiti dodatna
  obavestenja o ovoj temi. U Slackware distribuciji mozete naci pomenuti
  paket pod imenom keytbls, dok je kod RedHat distribucije u pitanju
  kbd-X.XX-X.i386.rpm. Paketi se instaliraju komandama pkgtool ili rpm,
  respektivno.

  Paket kbd sadrzi raspored za srpsku tastaturu, po ugledu na postojece
  pisace masine kod nas. Ovaj paket ce raditi ako prethodno pripremite i
  odgovarajuce fontove po ISO-8859-2 kodnom rasporedu. Ukoliko koristite
  neki drugi kodni raspored na dirkama tastature, pogledajte datoteke u
  /usr/lib/kbd/keytables direktorijumu (RedHat) ili /usr/lib/kbd
  direktorijumu (Slackware) i napravite ono sto vam je potrebno.

  Ceo postupak izbora ekranskg fonta i rasporeda na tastaturi sastoji se
  u sledecem:


       # Biramo font za ekran visine 16 piksela
       setfont lat2-16 ( ili iso02.f16, ako nemate prvi fajl)
       # Srpska latinicna tastatura
       loadkeys sr
       # Aktivacija tastature
       echo -e -n "\\033(K" > /dev/console



  Gornje redove mozete dodati u datoteku /etc/rc.d/rc.local, kako bi se
  izvrsili prilikom svakog pokretanja Linuxa.


  3.2.  X-Windows graficko okruzenje

  U X-Windows grafickom okruzenju tastaturu podesavamo za nasa slova
  komandom xmodmap. Datoteku sa rasporedom tastera koji se koristi na
  pisacim masinama za srpski jezik mozete naci na

        <ftp://www.linux.org.yu/sr/utils/Xmodmap.sr.pc102>


  Upotreba je jednostavna:

       xmodmap Xmodmap.sl.pc102


  Ako hocete da promenu ucinite trajnom, prekopirajte datoteku u
  ~/.Xmodmap (samo za vas nalog na Linuxu) ili u /etc/X11/xinit/Xmodmap
  (raspored tastera ce vaziti za sve korisnike). Ova promena ce se
  aktivirati od momenta novog pokretanja X-Windowsa.


  4.  Prilagodjavanje nekih aplikacija nasim slovima

  Prilagodjavanja tastature i ekrana, na zalost, najcesce nisu dovoljna
  da bi pojedini programi korektno postupali sa nasim slovima. Zato su
  potrebna dodatna podesavanja. Da bi neki od vaznih programa umeli da
  prepoznaju nasa slova, potrebno je uraditi sledece:


  4.1.  Shell-ovi


     bash:
        Bourne shell (i Bourne-Again-Shell) ce ispravno razumeti srpska
        podesavanja ako u datoteku ~/.inputrc ubacite sledece redove:


          set meta-flag on
          set convert-meta off
          set output-meta on



     Mozda ne bi bilo lose da ove redove dodate u /etc/skel, jer se tamo
     nalaze datoteke koje se kopiraju u $HOME direktorijum svakog novog
     korisnika.


     (t)csh:
        Unos nasih znakova moguc je ako dodamo sledece redove u ~/.cshrc
        ili (samo za vas) ili /etc/csh.cshrc (za sve korisnike):


          stty pass8
          setenv LC_CTYPE iso_8859_2
          setenv LANG C



  4.2.  Ostali programi


     elm:
        U datoteku ~/.elm/elmrc dodajte sledece:


          charset = iso-8859-2
          displaycharset = iso-8859-2
          textencoding = 8bit



     Medjutim, nije garantovano da ce ovo raditi u svim verzijama elm-a.



     emacs:
        Dodajte sledece redove u vasu ~/.emacs datoteku ili u sistemsku
        inicijaliza- cionu datoteku (verovatno /usr/lib/emacs/site-
        lisp/default.el ili /usr/share/emacs/site-lisp/default.el):


          (standard-display-european t)
          (require 'iso-syntax)
          (set-input-mode (car (current-input-mode))
                  (nth 1 (current-input-mode))
                  0)



     groff:
        Komandu navedite kao

          groff -Tlatin2 <vasa_groff_datoteka>


     Nemojte zaboraviti da ovo izmenite u /etc/man.config da biste
     dobili nasa slova u man stranicama, kada one jednog dana budu na
     raspolaganju na srpskom jeziku. Takodje, nemojte uklanjati -mandoc
     prekidac.



     joe:
        Kucajte komandu kao

          joe -asis


     ili dodajte sledece u vasu ~/.joerc datoteku:

          -asis


     Crtica (-) MORA biti u prvoj koloni datoteke.



     kermit:
        Ovo je najbolje sto mozete dobiti, ali nije bas sasvim
        zadovoljavajuce.  Stavite sledece u vasu ~/.kermrc datoteku:


          set terminal bytesize 8
          set command bytesize 8
          set file bytesize 8
          set file character-set latin2-iso
          set transfer character-set latin2-iso
          set terminal character-set latin2-iso



     less:
        Postavite sledecu promenljivu:

          LESSCHARSET=latin1


     ls:
        Kucajte komandu kao

          ls -N


     ili, ako to ne radi, kao

          ls --8bit



     man:
        Vidite deo o groff komandi.



     metamail:
        Postavite sledecu promenljivu:

          MM_CHARSET-ISO-8859-2



     nn:
        Stavite sledece u ~/.nn/init datoteku:

          set data-bits 8



     pine:
        Stavite sledecu definiciju u ~/.pinerc datoteku:

          character-set=ISO-8859-2


     Ovo mozete uraditi i iz "Setup"-a, opcija "Config".



     rlogin:
        Navedite komandu kao


          rlogin -8 neki.sajt.yu



     telnet:
        Stavite po jednu liniju u vasu ~/.telnetrc datoteku za svaki
        host kome zelite da pristupite koristeci telnet:


          <ime hosta> set outbinary true


     Na primer:



     moje.malo.mesto.yu      set outbinary true
     moj.ISP.yu              set outbinary true



     tin:
        Stavite sledece definicije u vasu ~/.tin/headers datoteku:


          Mime-Version: 1.0
          Content-Type: text/plain; charset=iso-8859-2
          Content-Transfer-Encoding: 8bit



     Sada mozete da saljete poruke u diskusione grupe koristeci nasa
     slova.


  5.  Razna podesavanja

  5.1.  Vremenska zona

  Jugoslavija se nalazi u centralno-evropskoj vremenskoj zoni (CET ili
  MET) koja tokom zime odgovara grinickom vremenu uvecanom za 1 sat
  (GMT+1). Vremensku zonu na Linux sistemu mozete postaviti pravljenjem
  simbolicke veze:

       ln -sf /usr/lib/zoneinfo/MET /etc/localtime


  ili

       ln -sf /usr/lib/zoneinfo/Europe/Belgrade /etc/localtime


  Ovim, takodje, prelazite na letnje racunanje vremena (GMT+2).

  Sistemsko vreme mozete da uskladite sa CMOS casovnikom zadavanjem
  komande clock dok ste prijavljeni kao root korisnik. Ako je vas CMOS
  casovnik podesen na GMT vreme (poznato i kao UTC vreme - standard svih
  pravih UNIX sistema), onda mozete koristiti

       clock -u -s


  U suprotnom, za uskladjivanje lokalnog vremena koristite

       clock -s


  5.2.  Format papira A4


  ·  dvips: Promenite datoteku /usr/lib/texmf/dvips/config.ps ili
     ~/.dvips.


  ·  ghostscript: Dodajte opciju -sPAPERSIZE=a4 u komandnoj liniji kojom
     pozivate program.


  ·  ghostview: Dodajte sledecu liniju u ~/.Xresources:

       Ghostview.pageMedia:  A4



  ·  xdvi: Dodajte sledecu liniju u ~/.Xresources:

       XDvi.paper:     A4


  5.3.  Format tekstualnih datoteka za druge operativne sisteme

  Koristeci paket recode mozete prevesti datoteke koje sadrze tekst u
  ISO-8859-2 rasporedu u neki drugi raspored, na primer Microsoft
  CP-1250, IBM Codepage 852 ili neki treci. Upotreba je jednostavna:

       recode cp852:latin2 <ime_datoteke>


  Paket je dostupan kao recode-3.4.tar.gz (ili noviji) na svim sajtovima
  koji drze kopiju sajta prep.ai.mit.edu.


  6.  Podesavanje stampanja

  Kod stampanja mozete naici na razne situacije:

  ·  Stampac neposredno podrzava ISO Latin 2 raspored (idealno!)

  ·  Stampac podrzava jedan od ostalih 8-bitnih rasporeda sa nasim
     slovima (na pr. kodni raspored 852), ali i 7-bitni raspored JUS
     I.B1.002 (bolje)

  ·  Stampac razume PostScript (dobro)

  ·  Stampac ne razume nista drugo osim ASCII znakova (lose!)


  6.1.  Stampaci koji podrzavaju ISO-8859-2 kodnu stranicu

  Neki od novijih stampaca neposredno podrzavaju ISO-8859-2 kodni
  raspored.  Medju njima su:

  ·  Hewlett-Packard LaserJet 4 Plus i 4M Plus

  ·  Hewlett-Packard LaserJet 5L

  ·  Epson FX-2170

  ·  Epson LQ-870

  ·  Fujitsu DL700

  ·  Fujitsu DL1150/1250

  ·  Fujitsu DL3700/3800

  ·  Fujitsu DL6400/6600

     Sve sto treba da uradite je da stampacu naredite da koristi
     odgovarajucu kodnu stranicu. Komandna sekvenca za stampace Hewlett-
     Packard je:

       \033(@N\033(s0p12h0s0b4099T

  gde je \033 oktalni kod znaka Escape.

  Jedan od nacina da pomocu datoteke /etc/printcap prilagodimo stampac
  da stampa po tom rasporedu opisan je u sledecem odeljku.


  6.2.  Stampaci koji podrzavaju neki drugi 8-bitni kodni raspored

  Ako stampac podrzava neki drugi kodni raspored s nasim slovima, ipak
  mozemo pomocu njega stampati tekstove po ISO-8859-2 rasporedu, ako
  datoteku /etc/printcap prilagodimo na odgovarajuci nacin.

  Postupak cemo objasniti na primeru stampaca marke Epson, koji ima
  znake po YUSCII rasporedu na mesto svedske abecede.


       lp|ascii|epson|Epson LQ-850:\
               :lp=/dev/lp1:\
               :sd=/usr/spool/lpd/epson:\
               :lf=/usr/spool/lpd/ERRORLOG:\
               :mx#0:\
               :sh:
       jus|Epson LQ-850 sa znakovima JUS I.B1.002:\
               :lp=/dev/null:\
               :sd=/usr/spool/lpd/jus:\
               :if=/usr/spool/lpd/jus_filter:\
               :lf=/usr/spool/lpd/ERRORLOG:\
               :mx#0:\
               :sh
       latin2|text|Epson LQ-850 sa znakovima po ISO Latin 2:\
               :lp=/dev/null:\
               :sd=/usr/spool/lpd/latin2:\
               :if=/usr/spool/lpd/latin2_filter:\
               :lf=/usr/spool/lpd/ERRORLOG:\
               :mx#0:\
               :sh:



  U pitanju su tri reda za stampanje. Prva je americki (ASCII) izbor
  znakova.  Drugi koristi /var/spool/lpd/jus_epson:


       #!/bin/sh
       /usr/spool/lpd/jus_epson | lpr -Pascii



  Potrebno je da datoteku filtrirate kroz filter
  /var/spool/lpd/jus_epson i da je postavite u prvi red za stampanje.
  Filter jus_epson ne radi nista drugo osim sto bira svedski kodni ras­
  pored, prepise datoteku sa ulaza na izlaz i na kraju opet bira amer­
  icki raspored. To je jedini deo programa koji zavisi od vrste stam­
  paca:



  #!/bin/sh
  # Stampanje dokumenta kodiranih po JUS I.B1.002 na stampac Epson LQ
  #
  # Biramo srpski (svedski) raspored
  /bin/echo "\033R\005\c"
  # Ispisujemo dokument
  cat
  # Biramo ASCII raspored
  /bin/echo "\033R\000\c"



  Treci red (queue) je modifikacija drugog. Najpre se dokument pretvara
  iz Latin 2 u JUS kodni raspored, zatim se koristi prethodno opisani
  filter da doda na pocetku i na kraju potrebne kodove za stampac, i na
  kraju se datoteka salje u prvi red za stampanje.


       #!/bin/sh
       /usr/local/bin/recode --force latin2:yu | \
       /usr/spool/lpd/jus_epson | lpr -Pascii



  Ovde pretpostavljamo da posedujemo program recode u /usr/local/bin
  direktorijumu.

  U ovu svrhu morate u direktorijumu /usr/spool/lpd (ili /var/spool/lpd)
  kreirati poddirektorijume /usr/spool/lpd/epson, /usr/spool/lpd/jus i
  /usr/spool/lpd/latin2.

  Stampanje bi trebalo da ide lako:

  1. Bez eksplicitne izbora reda, ili sa izborima -Pepson ili -Pascii,
     datoteka se stampa kao ASCII:

       lpr <datoteka>



  2. Izborom reda -Pjus datoteka se stampa kao dokument po JUS I.B1.002
     rasporedu:

       lpr -Pjus <datoteka>



  3. Izborom reda -Platin2 ili -Ptext datoteka se stampa po ISO-8859-2
     rasporedu:

       lpr -Platin2 <datoteka>



  6.3.  PostScript stampaci

  Datoteku mozete lako odstampati ako koristite jedan od filtera za
  PostScript stampace koji podrzavaju ISO-8859-2 raspored. Takvi
  programi su, na primer, a2ps i GNU enscript. Poslednji podrzava
  ISO-8859-2 raspored, dok je podrska za prvi program u izradi.

  Enscript za Red Hat distribucije mozete naci na
  <http://rufus.w3.org/linux/RPM> "skladistu" RPM paketa.

     GNU enscript
        Ako niste instalirali GNU enscript, mozete to da ucinite po
        uputstvima koja prate program. Osim njega, potreban vam je i
        neki font u Type 1 obliku koji sadrzi nasa slova. Dobar izbor bi
        bio IBM Courier, koji se distribuira uz X Windows sisteme ili sa
        programom ghostscript. Ako font postoji, ali ne znate tacno gde
        se nalazi, mozete ga pronaci komandom

          find / -name cour.pf[ab]


     U licnu (~/.enscriptrc) ili sistemsku konfiguracionu datoteku
     (/usr/local/etc/enscript.cfg ili /usr/loca/etc/enscriptsite.cfg)
     dodajte put do datoteke sa fontovima. Osim toga, GNU enscript
     zahteva u svakom direktorijumu sa fontovima datoteku font.map, koja
     sadrzi preslikavanje izmedju fontova i datoteka u kojima se fontovi
     nalaze - slicno kao fonts.dir.  Datoteku font.map mozete da
     kreirate naredbom mkafmmap.

     Primer konfiguracione datoteke enscriptsite.cfg:


          ...
          #  Gde su PostScript fontovi?
          AFMPath: /usr/lib/X11/fonts/Type1:/usr/local/lib/ghostscript/fonts
          ...
          # Podrazumevani nacin kodiranja:
          DefaultEncoding: latin2
          ...
          # Podrazumevani format papira:
          DefaultMedia: A4
          ...
          # lpd bira red za stampanje prekidacem -P...
          QueueParam: -P
          ...
          # Za stampanje koristimo naredbu lpr, a ne lp
          Spooler: lp



     Posto ste sve namestili, jednostavno posaljite datoteku na stam­
     panje komandom

          enscript <datoteka>


  7.  Podrska za lokalna podesavanja u libc 5.4.x i navise

  Podrska lokalnim podesavanjima je poboljsana u libc 5.4.x i navise.
  Mozete izbeci mnoga pojedinacna podesavanja programa opisana u
  poglavlju 4, ``Prilagodjavanje nekih aplikacija nasim slovima'' ako je
  vas sistem pripremljen za lokalnu podrsku. Debian distribucija
  podrzava lokalna podesavanja ako instalirate paket wg15-locale.
  Procitajte Locales mini-HOWTO ako zelite da podesite lokalnu podrsku
  na ne-Debian sistemima sa libc 5.4.x. RedHat distribucija takodje
  podrzava lokalna podesavanja od verzije 5.0 navise ako instalirate
  paket glibc-X.X.X-XX-i386.rpm.  Sistemi sa GNU libc 2 (libc 6.x)
  takodje podrzavaju lokalna podesavanja.

  Ako vasa Linux distribucija ne podrzava srpska latinicna lokalna
  podesavanja, posluzite se sledecim trikovima:


  1. Najpre proverite da li vas sistem podrzava slovenacka ili hrvatska
     lokalna podesavanja. Ako je to tacno, predjite na korak 3.
  2. Nadjite na Internetu tekstualnu datoteku sl_SI ili hr_HR u kojoj su
     opisana odgovarajuca podesavanja za hrvatski, odnosno slovenacki
     jezik.



  3. Prijavite se na sistem kao root.



  4. Predjite u direktorijum  /usr/share/i18n/locales ako koristite
     RedHat distribuciju, ili odgovarajuci direktorijum na Slackware,
     Debian ili Caldera distribuciji.



  5. % cp sl_SI (ili hr_HR) /usr/share/i18n/locales/sr_YU



  6. % cd /usr/share/i18n/locales



  7. Koristeci vas omiljeni editor, promenite sledece linije u datoteci
     sr_YU (navedeni brojevi ne moraju nuzno biti tacni, vec su dati
     radi lakse orijentacije u datoteci):


       4:    % Serbian Language Locale for Yugoslavia
       6:    % Address:
       7:    %
       8:    % Contact:
       9:    % Email:
       10:   % Tel:
       12:   % Language: sr
       13:   % Territory: YU
       2117: yesexpr "<<(><d><D><y><Y><)/>><*><.>"
       2118: noexpr  "<<(><n><N><)/>><*><.>"
       2122: int_curr_symbol           "<Y><U><N><SP>"
       2123: currency_symbol           "<d><i><n>"
       2148:        "<u><t><o>";"<s><r><e>";/
       2161:        "<j><u><l>";"<a><v><g>";/
       2171:        "<a><v><g><u><s><t>";/
       2177: d_fmt  "<%><d><-><%><m><-><%><Y><.>"



  8. Izvrsite komandu

       localedef -c -i sr_YU -f ISO-8859-2 sr_YU


  Ako sve protekne u redu, trebalo bi da imate srpsku latinicnu lokalnu
  podrsku. Da biste je aktivirali, trebalo bi da podesite promenljivu iz
  okruzenja:

       LC_ALL=sr_YU

  Takodje, mozete pokusati sa sr_YU.ISO_8859_2 ako sr_YU ne radi.  Da
  biste proverili da li lokalna podrska radi, otkucajte

       date


  Trebalo bi da dobijete datum sa nasim skracenicama imena dana u
  nedelji i meseca.


  Pomenute promenljive postavljaju sve kategorije lokalne podrske.
  Mozete postaviti pojedinacnu kategoriju koristeci ime kategorije kao
  promenljivu.  Lokalne kategorije su:


       Lokalna kategorija      Primena
       ------------------      -------
       LC_COLLATE              Redosled sortiranja slova u stringu.
       LC_CTYPE                Klasifikacija i pretvaranje znakova.
       LC_MESSAGES             Prevod odgovora "da" i "ne".
       LC_MONETARY             Novcani format.
       LC_NUMERIC              Format ne-monetarnih numerickih vrednosti.
       LC_TIME                 Format datuma i vremena.
       LC_ALL                  Postavlja sve gorenavedene kategorije (i ima
                               prvenstvo u odnosu na sve).
       LANG                    Postavlja sve kategorije, ali moze da bude
                               nadjacana bilo kojom pojedinacnom lokalnom
                               kategorijom.



  Neki programi, kao sto su bash ili GNU emacs ipak zahtevaju posebna
  podesavanja, kao sto je opisano u poglavlju 4, ``Prilagodjavanje nekih
  aplikacija nasim slovima'', ali vecina bi trebalo da radi bez dodatnog
  "nadzora". Programi kao sto su nvi koji ranije nisu radili sa 8-bitnim
  znacima sada bi trebalo da rade.

  Lokalna podrska bi trebalo da postane prisutnija sa pojavom distribu­
  cija koje su zasnovane na GNU libc 2 biblioteci. Vodite racuna da,
  mada Red Hat Linux 5.0 sadrzi GNU libc 2, lokalna podrska ne radi. Da
  biste je aktivirali, treba da izvrsite sledeci skript (zanemarite upo­
  zorenja):



  #!/bin/sh
  localedef -c -i en_DK -f ISO-8859-1 en_DK
  localedef -c -i sv_SE -f ISO-8859-1 sv_SE
  localedef -c -i fi_FI -f ISO-8859-1 fi_FI
  localedef -c -i sv_FI -f ISO-8859-1 sv_FI
  localedef -c -i ro_RO -f ISO-8859-1 ro_RO
  localedef -c -i pt_PT -f ISO-8859-1 pt_PT
  localedef -c -i no_NO -f ISO-8859-1 no_NO
  localedef -c -i nl_NL -f ISO-8859-1 nl_NL
  localedef -c -i fr_BE -f ISO-8859-1 fr_BE
  localedef -c -i nl_BE -f ISO-8859-1 nl_BE
  localedef -c -i da_DK -f ISO-8859-1 da_DK
  localedef -c -i kl_GL -f ISO-8859-1 kl_GL
  localedef -c -i it_IT -f ISO-8859-1 it_IT
  localedef -c -i is_IS -f ISO-8859-1 is_IS
  localedef -c -i fr_LU -f ISO-8859-1 fr_LU
  localedef -c -i fr_FR -f ISO-8859-1 fr_FR
  localedef -c -i de_DE -f ISO-8859-1 de_DE
  localedef -c -i de_CH -f ISO-8859-1 de_CH
  localedef -c -i fr_CH -f ISO-8859-1 fr_CH
  localedef -c -i en_CA -f ISO-8859-1 en_CA
  localedef -c -i fr_CA -f ISO-8859-1 fr_CA
  localedef -c -i fo_FO -f ISO-8859-1 fo_FO
  localedef -c -i et_EE -f ISO-8859-1 et_EE
  localedef -c -i es_ES -f ISO-8859-1 es_ES
  localedef -c -i en_US -f ISO-8859-1 en_US
  localedef -c -i en_GB -f ISO-8859-1 en_GB
  localedef -c -i en_IE -f ISO-8859-1 en_IE
  localedef -c -i de_LU -f ISO-8859-1 de_LU
  localedef -c -i de_BE -f ISO-8859-1 de_BE
  localedef -c -i de_AT -f ISO-8859-1 de_AT
  localedef -c -i sl_SI -f ISO-8859-2 sl_SI
  localedef -c -i ru_RU -f ISO-8859-5 ru_RU
  localedef -c -i pl_PL -f ISO-8859-2 pl_PL
  localedef -c -i lv_LV -f BALTIC lv_LV
  localedef -c -i lt_LT -f BALTIC lt_LT
  localedef -c -i iw_IL -f ISO-8859-8 iw_IL
  localedef -c -i hu_HU -f ISO-8859-2 hu_HU
  localedef -c -i hr_HR -f ISO-8859-2 hr_HR
  localedef -c -i gr_GR -f ISO-8859-7 gr_GR



  8.  Korisni saveti za programiranje sa X11

  Prikazivanje 8-bitnih znakova je vrlo lako. Koristite ih isto kao sto
  biste koristili 7-bitni ASCII skup znakova. Medjutim, da bi aplikacija
  prihvatila unos 8-bitnih znakova predstavlja totalno drugu pricu.

  Ako koristite na pr. Xt okruzenje i Motif, treba da dodate samo jednu
  liniju u vas program. Prvi poziv Xt biblioteci treba da bude procedura
  XtSetLanguageProc. Na primer:


       int main (int argc, char** argv)
       {
               ...
               XtSetLanguageProc (NULL, NULL, NULL);
               top = XtAppInitialize ( ... );
               ...
       }



  Posle ovog vas program ce automatski da uzima u obzir LC_CTYPE
  promenljivu i tumaci tastere prema Compose tabelama u
  /usr/lib/X11/locale/ direktorijumu. Ovo bi trebalo da radi za gotovo
  sve evropske jezike i u celini je prenosivo. Kako XFree86 visejezicna
  podrska postaje bolja, tako ce vas program biti korisniji i na Bliskom
  i Srednjem istoku.

  Ovaj metod unosa podrzavaju Xt, Xlib i Motif v1.2 (i noviji). Prema
  podacima kojima raspolazem, Xaw biblioteka ga samo delimicno podrzava.
  Ako znate nesto vise u vezi sa ovim, voleo bih da mi napisete koji red
  putem elektronske poste :) .

  Ovo poglavlje je sastavljeno na osnovu obimnije diskusije u delu
  Programming for internationalization  Majkla Gsvinda [Michael
  Gschwind]. Pogledajte poglavlje 9, ``Reference i FTP sajtovi'' za
  pokazivac na ovaj dokument.


  9.  Vazne reference i FTP sajtovi


  9.1.  Ostale reference od znacaja

  Ovaj dokument bi trebalo da je na raspolaganju na svim racunarima koji
  drze kopiju sajta sunsite.unc.edu i tsx-11.mit.edu. Srpski sajt mozete
  naci na adresi  <http://www.linux.org.yu/sr/> .

  German HOWTO  (na nemackom) napisao Winfred Truemper. Mnogi nacionalni
  HOWTO dokumenti (finski, poljski, slovenacki) su raspolozivi na
  odgovarajucim jezicima.

  Linux Keyboard and Console HOWTO  napisao Andries Brouwer.

  Locales mini-HOWTO  napisao Peeter Joot.

  Dokumenti ISO 8859-1 National Character Set FAQ  i  Programming for
  Internationalization  (i mnogo vise) koje je napisao Michael Gschwind
  raspolozivi su na njegovoj prezentaciji
  <http://www.visivie.tuwien.ac.at/mike/i18n.html>


  9.2.  Linux u Jugoslaviji

  Harald T. Alvestrand iz Norveske vodi evidenciju o korisnicima Linuxa
  po drzavama. Spisak srpskih (ili jugoslovenskih) korisnika je na

        <http://domen.uninett.no:29659/bycountry/YU.html>


  Ako niste medju njima, prijavite se - odmah!

        <http://domen.uninett.no:29659/>


  Od leta 1997. u Beogradu je organizovano Udruzenje korisnika Linuksa u
  Jugoslaviji (LUGY - Linux Users Group of Yugoslavia). Udruzenje ima
  svoju prezentaciju na

        <http://www.linux.org.yu>


  Jugoslovenska grupa LUGY ima, kao sto i dolikuje, svoju diskusionu
  listu!  Na nju se mozete prijaviti ako na adresu majordomo@beocity.com
  posaljete poruku subscribe linux u telu poruke. U momentu dok ovo
  citate, moguce je da je pretplata na diskusionu listu prebacena na
  "pravo" mesto, tj. na majordomo@linux.org.yu, no, to ostavljam vama da
  proverite.


  9.3.  FTP sajtovi

  U vreme pisanja ovog dokumenta, autoru su bila poznata dva FTP sajta
  posvecena Linuksu i srpskim podesavanjima:

       <ftp://ftp.emi.yu/pub/Linux>



       <http://www.linux.org.yu/sr/utils/>



  9.4.  USENET diskusione liste

  Kada je o USENET-u rec, postoji diskusiona grupa yu.os.unix u kojoj
  se, pored ostalog, raspravlja i o Linuksu. Jedan od news servera,
  preko koga mozete da citate clanke, jeste i:

       news.beotel.net


  10.  Epilog


  10.1.  Posveta

  Ovaj dokument je posvecen uspomeni na Milenu Rogulj ("teta-Milenu"),
  dragu prijateljicu koju mi je smrt prerano otela.


  10.2.  Logicno pitanje... i logican odgovor

  Deo ovog dokumenta govori o namestanju nasih slova na Linuksu, ali
  ovde ih nema. Kako to?

  Pretpostavlja se da je ovaj dokument prvi u nizu dokumenata na srpskom
  jeziku koga ce procitati novopeceni korisnik Linuksa. S obzirom da,
  kao takav, ne raspolaze znanjem koje je potrebno da namesti nasa
  slova, ovaj dokument ih ne koristi jer bi nas novopeceni korisnik
  video samo "kuke i kvake".


  10.3.  Zahvalnice

  Hvala:

  ·  Svim pretplatnicima srpske "linux" diskusione liste na korisnim
     predlozima (linux@beocity.com),

  ·  Matu Velsu, autoru  Linux Installation and Getting Started,

  ·  Ajenu Dzeksonu, autoru  Linux frequently asked questions with
     answers, i posebno

  ·  Linusu Torvaldsu i GNU-u koji su nam dali Linuks.

  10.4.  Izjava o odricanju od odgovornosti

  Ovaj dokument je "takav kakav je". Ulozeno je puno truda da bude sto
  bolji, ali ove informacije koristite na sopstvenu odgovornost. Ni u
  kom slucaju autor ovog teksta ne preuzima odgovornost za bilo kakve
  stete, posredne ili neposredne, nastale koriscenjem saveta iz
  dokumenta.

  Suvisle primedbe su dobrodosle. Slobodno mi posaljite predloge za
  poboljsanja, kao i uocene nepravilnosti. Argumentovana (i jos jednom:
  ARGUMENTOVANA!)  kritika je dobrodosla. Pohvale ce biti sacuvane na
  posebnoj disketi. Sve ostalo ce bez milosti zavrsiti u /dev/null.


  10.5.  Autorska prava

  Ako nije drugacije napomenuto, autorska prava na Linux HOWTO dokumente
  poseduju njihovi autori. HOWTO dokumenti mogu se reprodukovati i
  distribuirati u celini ili delimicno, na fizickom ili elektronskom
  mediju, sve dok je ovo obavestenje prisutno na svim primercima.
  Komercijalna distribucija dozvoljena je i podrzava se; medjutim, autor
  ovog dokumenta bi o takvom distribuiranju zeleo da bude obavesten.

  Svi prevodi, izvedeni ili sazeti radovi koji ukljucuju Linux HOWTO
  dokumente moraju biti pod ovom licencom. Dakle, nije vam dozvoljeno da
  napravite rad izveden iz HOWTO-a i da namecete dodatna ogranicenja na
  njegovu distribuciju. Izuzeci od ovog pravila moguci su pod odredjenim
  uslovima; kontaktirajte Linux HOWTO koordinatora na nize navedenoj
  adresi.

  Ukratko, mi, prevodioci HOWTO dokumenata na srpski zelimo da ohrabrimo
  sirenje ovih informacija kroz sto je moguce vise kanala. Medjutim,
  zelimo da zadrzimo autorska prava na HOWTO dokumente i zeleli bismo da
  budemo obavesteni o bilo kakvim namerama u vezi sa redistribuicijom
  svih srpskih HOWTO dokumenata.

  Ako imate pitanja, kontaktirajte Tima Bajnuma [Tim Bynum], Linux HOWTO
  koordinatora, na linux-howto@sunsite.unc.edu.


  10.6.  A note to English readers

  This document is a copyrighted work. Its use in part or as whole, for
  non-profit or for-profit purposes, and its dissemination in any form,
  either printed or electronic is explicitelly allowed, as long as the
  above copyright notice is retained on all copies. Its suggested
  citation is

       Serbian-HOWTO Copyright (C) 1998 by Zoltan Csala
       http://www.linux.org.yu/sr/howto/Serbian-HOWTO


  Single copies of any document citing this guide would be much appreci­
  ated.

  The information in this document is provided in belief of being
  accurate and useful, however without any warranty, expressed or
  implied, including, but not limited to, the implied warranties of
  merchantibility or fitness for a particular purpose. The entire risk
  of using the information goes with the user. The author can not be
  liable for any possible damage, direct or indirect, arising from the
  use of information provided in this document.